Program
SUBOTA 29.06.2019. • VRATA 18:00 • POČETAK 18:00
KNJIŽEVNOST U MOČVARI
upad: 0 KN
KNJIŽEVNA KARIKA / LIT LINK FESTIVAL 2019
Bliži nam se još jedan LitLink!
Književna karika ili LitLink festival povezuje hrvatsku književnu scenu sa književnim scenama diljem svijeta. Specifičnost festivala jest da ne ugošćuje samo autore nego i urednike i izdavače.
Festival teži dugoročnim efektima književne komunikacije i osnaživanju potencijala prevođenja i teži dvosmjernoj komunikaciji. S jedne strane, publika u više hrvatskih gradova (Zagreb, Rijeka, Pula) upoznaje se s novim i zanimljivim književnim glasovima iz inozemstva, no jednako tako i strani gosti, posebice urednici i nakladnici, u prilici su upoznati potencijalno prevodive autorske glasove s aktualne hrvatske književne scene.
Dosad su gosti festivala dolazili iz:
2013. – SAD; 2014. – Kanada; 2015. – Francuska; 2016. – Italija; 2017. – Velika Britanija; 2018. – SAD.
Ove će godine, uz domaće autore, urednike i nakladnike, gosti biti autori, urednici i nakladnici s njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija i Švicarska).
U programu sudjeluju (uz prijevod):
Anke Stelling, Maša Kolanović, Nebojša Lujanović, Barbara Rieger, Darko Šeparović, Laura Freudenthaler, Julijana Adamović, Jovana Reisinger, Nada Topić, Jonas Lüscher, Jessica Beer, Loan Nguyen, Kristine Listau, Jӧrg Sundermeier i drugi...
Specifičnost festivala jest to da ne ugošćuje samo autore nego i urednike/izdavače.
Vidi više na facebook stranici festivala.
Podaci o sudionicima:
Anke Stelling nemilosrdno precizno analizira pažljivo kurirane životne laži tamo gdje se mainstream njemačke književnosti pretvara da se nema što vidjeti ni pripovijedati. Lijevo-liberalni berlinski milje: urban, progresivan, uspješan, i prožet sveprisutnim mehanizmima suptilnog klasnog i rodnog isključivanja o kojima je zabranjeno govoriti. S romanom "Bodentiefe Fenster" (Prozori do poda) 2015. bila je u širem izboru nagrade Deutscher Buchpreis, kao i na Hotlistu nezavisnih njemačkih izdavača za istu godinu. Za posljednji roman "Schäfchen im Trockenen" (Ovčice na suhom, 2018) dobila je prestižnu nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. godinu. Žiri je nagrađeni roman opisao kao "okrutan, oštrih rubova, koji želi i mora povrijediti, koji protestira protiv upornog pokušaja da nas se umiri, silom otvara nešto u našem prividno sigurnom samoshvaćanju i tako, nadajmo se, oslobađa prostor za jasnije mišljenje". Rođena je 1971. u Ulmu. Živi u Berlinu.
Jonas Lüscher "pripovijeda furiozno, sa smislom za komiku i s mračnim intenzitetom" (Neue Züricher Zeitung) o stvarima koje, na prvu, ne obećavaju puno literarnog potencijala: financijska kriza, znanstveni pogon, ekonomske teorije. Godine 2013. objavljuje kratki roman "Proljeće barbara", koji je ušao u širi izbor za Deutscher Buchpreis i uži izbor švicarskog ekvivalenta, Schweizer Buchpreis. I roman Kraft 2017. dospijeva na Longlist za Deutscher Buchpreis, a dobiva Schweizer Buchpreis. Kritika je roman slavila kao duhovitu, jezično virtuoznu, analitički preciznu, briljantnu satiru intelektualnog neoliberalizma. Hrvatski prijevod Proljeća barbara 2015. objavljuju Edicije Božičević, a isti izdavač priprema i prijevod romana Kraft. Rođen je 1976. u Bernu. Živi u Münchenu.
Julijana Adamović je nagrađivana književnica, čiji je recentni, autobiografski inspiriran roman "Divlje guske" (2018) izvrsno primljen od kritike i publike. Rođena je 1969. na sjeveru Srbije, u multinacionalnoj panonskoj regiji Vojvodini (još točnije, u Bačkoj) koja je kroz stoljeća "mijenjala" države i etničku strukturu. Iako su intenzivne migracije zbližile ljude različitih pripadnosti, rat 90-tih godina ponovno je poremetio odnose i iznudio novi val selidbi, što je odredilo i književni interes autorice. U romanu "Divlje guske" ona kroz prizmu intimne priče o odrastanju sedmogodišnjih blizanki, u ruralnom ambijentu, reflektira i društvene prilike socijalističke Jugoslavije, kao i tragove vremena koje joj je prethodilo, s neposrednim uvidom u fluidnost identiteta. Živi u Vukovaru.
Jovana Reisinger je mlada, svestrano talentirana njemačka filmašica, video-umjetnica i književnica, čije pisanje kritika uspoređuje s "nemilosrdnim" Austrijancima Thomasom Bernhardom i Elfriede Jelinek. Rođena je 1989. u Münchenu gdje, nakon odrastanja u Austriji, danas ponovno živi i studira na Hochschule für Fernsehen und Film (Visoka škola za televiziju i film). Snimila je brojne kratkometražne filmove, ali i glazbene spotove za minhenske underground bendove. Za kratkometražni film "pretty boys don't die" dobila je nagradu ZONTA festivalskog vodstva Dana kratkometražnog filma u Oberhausenu. 2016. objavljuje multimedijalnu konceptualnu knjigu "Donna Euro is poisoned by rich men in need" za koju je snimila i 45 videa. Godine 2017. objavljuje roman "Still halten" (Mirovati), koji je 2018. nagrađen Nagradom za igre riječi bavarskog radija Bayern 2. Kritika je roman opisala kao "brz, blještav i brutalan kao sam život" (Die Tageszeitung).
Nebojša Lujanović, rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Radio razne poslove: od građevinskog radnika i skladištara, preko voditelja knjižare, do predavača. Diplomirao je politologiju, sociologiju i komparativnu književnost. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao na teoriji književnosti. Objavio prozna djela: priče "S pogrebnom povorkom nizbrdo" (2008.), te romane "Godina svinje" (2010.), "Orgulje iz Waldsassena" (2011.), "Oblak boje kože" (2015.) i "Južina" (2019). Objavio i priručnik za kreativno pisanje "Autopsija teksta", znanstvenu knjigu "Prostor za otpadnike" te knjigu eseja "Fatalne simetrije". Živi u Splitu. Hobi trčanje maratona.
Darko Šeparović rođen je 1987. u Veloj Luci na otoku Korčuli gdje je i odrastao. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju i prozu te književne osvrte. Najprije zapažen kao pjesnik. Pjesnički rukopis "Autopilot" nagrađen je nagradom "Na vrh jezika" i objavljen 2015. Čitat će iz romana "Krvotok" (2018) iz čijeg je teksta još itekako vidljiva Šeparovićeva pjesnička dimenzija. Posjeduje dozvolu za voditelja brodice. Ipak živi u Zagrebu.
Nada Topić (Split,1977.) objavila je zbirke pjesama "Svetac u trajektnoj luci" (2005.), "Meteorologija tijela" (2015.), "Bezbroj i druge jednine" (2017.) i "Otac" (2019.), slikovnicu "Kako se rodila roda" (2007.) te zbirku kratkih priča "Male stvari" (2016.). Autorica je znanstvene monografije "Knjižara Morpurgo u Splitu" (1860. – 1947.) i "Razvoj kulture čitanja" (2017.). Zbirka "Meteorologija tijela" našla se u užem izboru za književne nagrade "Risto Ratković" i "Tin Ujević" za 2015. godinu, a zbirka priča "Male stvari" polufinalist je Nagrade "Kamov" Hrvatskog društva pisaca 2017. godine. Živi i radi u Solinu.
Barbara Rieger zapaženi je novi prozni glas na austrijskoj književnoj sceni, koji hvata "urbani sound jedne generacije" (Oberösterreichische Nachrichten): lakonski, precizan, ritmičan, bez daha. Rođena je 1982. u Grazu. Živi i radi u Beču. Od 2013. zajedno s Alainom Barberoom piše trojezični foto blog "Café Entropy" iz kojega je nastala i knjiga "Melange der Poesie" (Melanž poezije), a u rujnu 2019. objavit će i drugu zajedničku knjigu "Kinder der Poesie" (Djeca poezije). Roman "Bis ans Ende, Marie" (Sve do kraja, Marie), objavljen potkraj 2018., tematizira asimetrično žensko prijateljstvo u kojemu se isprepliću igre moći i alkoholni i seksualni ekscesi. Kritika je roman opisala kao "napet i uzbudljiv tekst i studiju slučaja, koji istražuje granično područje između igara moći, projekcije i patologije" (Deutschlandfunk) te kao "opasan flert s bezdanom" (Die Presse).
Laura Freudenthaler je višestruko nagrađivana austrijska književnica mlađe generacije. Rođena je 1984. u Salzburgu. Živi u Beču. Prvu zbirku pripovijedaka "Der Schädel von Madeleine" (Madeleinina lubanja) objavljuje 2014. Tri godine poslije, 2017., slijedi roman "Die Kӧnigin schweigt" (Kraljica šuti) za koji na Festival du premier Roman 2018. u Chambéryju dobiva Nagradu za najbolji debitantski roman na njemačkom jeziku. Njen drugi roman, "Geistergeschichte" (Priča o duhovima), objavljen u veljači 2019., nagrađen je nedavno Europskom nagradom za književnost. Kritika intenzivnu atmosferu njenih romana uspoređuje s "psiho-topografijama Ingeborg Bachmann … i filmovima Nouvelle Vague" (Neue Züricher Zeitung), a njenom pisanju atestira snažnu slikovitost koja "površine umije opisivati tako da ono što leži ispod njih počinje vrebati i ključati" (Literatur und Kritik).
Maša Kolanović rođena je 1979. u Zagrebu gdje i živi. Predaje na studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu. Od 2017. voditeljica je projekta "Ekonomski temelji hrvatske književnosti". Objavila brojne stručne članke te knjigu "Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije" (2011), uredila zbornike "Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva" (2013) i "The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other" (Palgrave Macmillan, New York, 2017.). Knjige fikcije: "Pijavice za usamljene", 2001; "Sloboština Barbie", roman, 2008; "Jamerika: trip", 2013; "Poštovani kukci i druge jezive priče", 2019.
Kristine Listau zajedno s Jörgom Sundermeierom vodi Verbrecher Verlag iz Berlina. Pored toga je četiri godine zastupala autore u književnoj agenciji Antas Bindermann Listau, dok Verbrecher Verlag nije počeo zahtijevati svo njeno vrijeme. Prije toga je radila za Ured za kulturu grada Frankfurt na Majni, gdje je bila nadležna za organizaciju i PR književnih festivala te drugih događanja. Verbrecher Verlag objavljuje beletristiku, publicistiku i ilustrirane knjige o likovnoj umjetnosti. Težište pritom leži, kako na mladoj književnosti, tako i na ponovnom otkrivanju klasika, a u nefikcionalnom programu naglasak, pored književnoznanstvenih tema, leži na progresivnoj i kritičkoj publicistici.
Jessica Beer studirala je filozofiju, germanistiku i komparativnu književnost. Radila je kao slobodna urednica i prevoditeljica. Od 1999. do 2013. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču radila je na organizaciji izložbi i u PR-u, a od 2003. do 2012. vodila je event program Knjižnica grada Beča. Od 2013. u Residenz Verlagu vodi književni program. Njeno uredničko težište leži na suvremenom shvaćanju političke književnosti i pisanju u društvu migracija. Residenz Verlag je među izdavačkim kućama u Austriji s najdužom tradicijom. U književnom programu naglasak leži na novim otkrićima iz njemačkog govornog područja, kontinuiranim izdavanju sabranih djela renomiranih austrijskih pisaca, i probranim prijevodima s drugih jezika.
Loan Nguyen je zamjenica direktora i voditeljica odjela za prava i licence u izdavačkoj kući Matthes & Seitz Berlin. Prije nego što se nastanila u Berlinu, radila je i u Parizu i Seoulu u izdavaštvu. Matthes & Seitz Berlin nezavisna je izdavačka kuća koju je 2014. osnovao Andreas Rӧtzer, slijedeći tradiciju Matthes & Seitz München, kojeg su 1977. osnovali Axel Matthes i Claus Seitz. Matthes & Seitz Berlin objavljuje suvremenu njemačku i međunarodnu književnost, kao i brojne naslove iz područja filozofije, politička teorije i kulturalnih studija. Godišnje objavljuje oko osamdesetak knjiga.
Jӧrg Sundermeier zajedno s Kristine Listau vodi Verbrecher Verlag iz Berlina (koji je 1995. osnovao s Wernerom Labischem). Izdao je mnoge knjige, a neke je i sam napisao, najrecentnije "Sonnenallee", 2016., i "11 Berliner Friedhöfe, die man gesehen haben muss, bevor man stirbt" ("11 berlinskih groblja koje morate vidjeti prije nego što umrete"), 2017. Od 2015. je predstojnik zaklade nezavisnih izdavača Kurt Wolff, a od 2014. član uprave ogranka Berlin Brandenburg Udruge njemačkih izdavača i knjižara. Verbrecher Verlag objavljuje beletristiku, publicistiku i ilustrirane knjige o likovnoj umjetnosti. Težište pritom leži, kako na mladoj književnosti, tako i na ponovnom otkrivanju klasika, a u nefikcionalnom programu naglasak, pored književnoznanstvenih tema, leži na progresivnoj i kritičkoj publicistici.
