Mochvara

• povratak

FILMSKE VEČERI U MOČVARI

Plakat u većoj dimenziji

Agnès Varda, velika francuska redateljica i scenaristica ogromnog filmskog opusa bit će nam 6. veljače u 20 sati prva projekcijska "gošća". O njenom ćemo bogatom opusu razgovarati s dr. sc. Ivanom Keser Battista specijaliziranom za dokumentarne filmove i likovnost.

Agnès je rođena u Bruxelles, 1928. godine, studirala je povijest umjetnosti na Sorboni te se obrazovala za kustosa na École du Louvre. Od početka 50-ih radi kao profesionalna fotografkinja. U poluamaterskim uvjetima režira svoj prvi srednjometražni film "La Pointe courte" (1956), s radnjom u ribarskom naselju (po kojemu je film nazvan). Film se narativno razvija izmjenom prizora životne svakidašnjice ribara i njihovih obitelji, snimljenih dokumentarističkim prosedeom, i scena vezanih za melankolično intoniranu priču o mladim supružnicima (S. Montfort i Ph. Noiret, jedini profesionalni glumci u djelu) koji literariziranim, aluzivnim, neosimbolističkim dijalozima raspravljaju o svojem braku i eventualnom razvodu.

"Cléo od 5 do 7" (1962), film je o poznatoj pjevačici koja, čekajući rezultate bolničkog testa na rak, redefinira vlastiti život, uglavnom je snimljen na pariškim ulicama, s vremenom radnje potpuno približenim realnom trajanju te s natpisima koji informiraju gledatelja o preostalom vremenu i djelomice najavljuju daljnje događaje. Narativno otvorena završetka (neobavezna konverzacija), film započinje seriju redateljičinih ostvarenja o ženama. "Sreća" (1965), s radnjom u pastoralnom ambijentu, primjer je vrhunske slikarske uporabe kolora (sekvence završavaju zatamnjenjima, ali u plave, žute i slične zasićene tonove), s aluzijama na likovni impresionizam. Tema ljubavnog trokuta predstavljena je kroz vizuru romantične fantazije o ljubavi i braku koja je, međutim, podređena patrijarhalnim kodovima predstavljanja ženskosti i majčinstva. Zbog redateljičina odmaka od izravnog polemiziranja, film je izazvao prigovore feminističke kritike, a usprkos ironiziranju muškog poimanja sreće.

Nakon što se filmom "Jedna pjeva, druga ne" (1977) priklonila feministički impostiranoj tezičnosti, djelom "Bez krova i zakona" ("Zlatni lav u Veneciji") vraća se izbjegavanju izravnog izricanja autorskog stava. "Jacquot iz Nantesa" (1991) lirsko je biografsko ostvarenje o djetinjstvu redatelja J. Demyja (njezina supruga), o kojem je snimila i dokumentarni film "Svijet Jacquesa Demyja" (1995), dok u metafilmskoj "Sto i jednoj noći gospodina Simona Filma" (1995) do vrhunca dovodi svoju zaokupljenost načinima djelovanja filmskih slika, odnosno tvorbe fikcionalne iluzije. (Filmski leksikon, B. Kragić).

Predlažemo pogledati:
www.egs.edu/faculty/agnes-varda/videos/the-things-we-leave-behind/

I pročitati:
www.imdb.com/name/nm0889513/
www.egs.edu/faculty/agnes-varda/biography/
www.avclub.com/articles/agnes-varda,29840/
www.egs.edu/faculty/agnes-varda/quotes/
kako bismo što bolje i argumentiranije mogli razgovarati o autoričinu opusu.

više na facebooku